Kako radi dizalica topline
Dizalica topline premješta toplinu iz okoline u kuću. Evo što to znači u praksi i kako čitati podatke o učinkovitosti.
Princip rada
Hladnjak izvlači toplinu iz unutrašnjosti i izbacuje je kroz rešetku na stražnjoj strani. Dizalica topline radi na istom principu, samo obrnuto: izvlači toplinu iz vanjskog zraka, tla ili vode i predaje je kući.
U uređaju kruži radna tvar koja isparava na niskoj temperaturi. Pri isparavanju preuzima toplinu iz okoline, čak i kad je vani hladno. Kompresor zatim tu paru stlači, pa joj temperatura raste. Topla para u izmjenjivaču predaje toplinu vodi za grijanje ili zraku u prostoriji, kondenzira se, i ciklus počinje ispočetka.
Struja pokreće kompresor, ventilatore i pumpe. Najveći dio topline ne dolazi iz struje, nego iz okoline. Zato dizalica topline isporuči više topline nego što potroši električne energije.
COP: učinkovitost u trenutku
COP (koeficijent učinkovitosti) je omjer isporučene topline i potrošene struje u određenim uvjetima. COP 4 znači da uređaj za 1 kWh struje isporuči 4 kWh topline. COP uvijek vrijedi za određenu vanjsku temperaturu i temperaturu vode, pa ga treba čitati zajedno s tim uvjetima.
SCOP: učinkovitost kroz sezonu
SCOP (sezonski koeficijent učinkovitosti) prosjek je kroz cijelu sezonu grijanja, s toplijim i hladnijim danima. Zato je za procjenu godišnjeg troška korisniji od COP-a. Za dizalice topline zrak-voda u kućama SCOP je okvirno između 3 i 5: bliže 3 pri višoj temperaturi vode za radijatore, bliže 5 pri niskoj temperaturi za podno grijanje. Ta vrijednost nije obećanje, nego orijentacija.
Kad uspoređujete uređaje, pazite da je SCOP naveden za istu temperaturu vode (primjerice za podno grijanje ili za radijatore) i isti klimatski razred.
Rad pri niskim vanjskim temperaturama
Što je vani hladnije, to je teže izvući toplinu iz zraka, pa dizalicama topline zrak-voda i zrak-zrak učinkovitost i snaga padaju kako temperatura pada. Suvremeni uređaji rade i na temperaturama znatno ispod nule. Proizvođači navode do koje temperature uređaj radi i koliku snagu tada daje. Te podatke treba usporediti s najnižom projektnom temperaturom vašeg mjesta.
Pri temperaturama oko nule i vlažnom vremenu na vanjskoj jedinici stvara se led. Uređaj ga povremeno odleđuje, što je normalno i kratko traje.
Dizalice topline zemlja-voda i voda-voda manje ovise o vanjskom zraku, jer tlo i podzemna voda imaju stabilniju temperaturu kroz godinu.
Grijanje i topla voda
Za grijanje prostora sustav treba vodu temperature koja ovisi o vrsti grijanja. Podno grijanje radi s niskom temperaturom, radijatori obično s višom. Za toplu vodu u kupaonici i kuhinji voda u spremniku zagrijava se na višu temperaturu, a radi higijene povremeno i još više.
Zato je učinkovitost pri pripremi tople vode u pravilu niža nego pri grijanju podnim grijanjem. To je normalno i uzima se u obzir pri izboru uređaja i spremnika.
Što iz ovoga slijedi za vašu kuću
- Niža temperatura vode u sustavu znači veću učinkovitost. Zato su podno grijanje i dobra izolacija u prednosti.
- Snagu treba odrediti prema gubicima kuće pri najnižoj projektnoj temperaturi.
- Za procjenu troška koristite SCOP, ne najbolji COP iz kataloga.
Sljedeće: vrste dizalica topline i za koga je koja, ili okvirni izračun troška.
Zatražite savjet
Opišite kuću i sadašnje grijanje. Javit ćemo vam se s preporukom sljedećih koraka i, ako želite, s kontaktom najbliže poslovnice.
