Dizalica topline u staroj kući s radijatorima

Zašto je stara kuća poseban slučaj

Starije kuće najčešće su građene bez ozbiljne izolacije, s jednostrukim ili starijim prozorima i sustavom radijatora koji je projektiran za kotao. Takav kotao zagrijava vodu na visoku temperaturu, pa su radijatori mogli biti relativno mali.

Dizalica topline radi drukčije. Najviše energije uštedi kad vodu zagrijava na nižu temperaturu. Što je voda u radijatorima toplija, to uređaj radi manje učinkovito. Zato pitanje nije samo može li dizalica topline grijati staru kuću, nego na kojoj temperaturi vode to može.

Polazna temperatura: ključni broj

Polazna temperatura je temperatura vode koja ulazi u radijatore. Kod starih kotlovskih sustava ona zimi može biti vrlo visoka. Dizalice topline zrak-voda za kuće obično najučinkovitije rade s nižim polaznim temperaturama, a podno grijanje radi s još nižima.

Dobar jednostavan test: tijekom hladnih dana smanjite polaznu temperaturu na postojećem kotlu i pratite drže li prostorije ugodnu temperaturu. Ako kuća ostaje topla i pri nižoj temperaturi vode, dobar je znak da će dizalica topline raditi povoljno. Ako ne, saznali ste gdje je problem prije nego što ste išta kupili.

Radijatori: zadržati, povećati ili zamijeniti

Radijator predaje toplinu ovisno o svojoj površini i temperaturi vode. Kad se temperatura vode spusti, isti radijator daje manje topline. To se nadoknađuje većom površinom.

• U prostorijama koje su i danas na granici ugode, razmislite o većem ili dubljem radijatoru.
• U prostorijama koje su redovito pretople, postojeći radijator vjerojatno je dovoljan i za nižu temperaturu vode.
• Zamjena svih radijatora rijetko je nužna. Obično se mijenja nekoliko kritičnih.
• Prije zamjene provjerite ventile, odzračivanje i hidrauličko uravnoteženje sustava.
• Prije spajanja dizalice topline sustav treba isprati i ugraditi filtar za mulj. Postupak je opisan u vodiču o zamjeni kotla.

Ovojnica prije uređaja

U staroj kući najveći dio topline odlazi kroz krov, zidove, prozore i propuh. Svaki kilovat koji kuća ne izgubi kilovat je koji ne morate proizvesti. Kad smanjite gubitke, kući je potrebna manja snaga, a radijatori mogu raditi s nižom temperaturom vode.

Ne morate sve obnoviti odjednom. Izolacija stropa prema negrijanom tavanu i brtvljenje prozora često su razmjerno jednostavni zahvati. Detaljnije o tome pišemo u vodiču o toplinskoj ovojnici.

Kakva dizalica topline ima smisla

Za kuće s radijatorima najčešće se razmatraju dizalice topline zrak-voda, jer se spajaju na postojeći sustav vode. Postoje izvedbe namijenjene višim polaznim temperaturama, prikladne upravo za starije sustave, ali i one rade učinkovitije kad je temperatura niža.

Druga mogućnost je hibridni pristup, u kojem dizalica topline pokriva veći dio sezone, a postojeći kotao uskače u najhladnijim danima. To je razumno rješenje kad obnova ovojnice tek predstoji. Treća mogućnost je dizalica topline zrak-zrak u dijelu kuće koji najviše koristite, uz zadržavanje postojećeg sustava.

Što pripremiti za razgovor sa stručnjakom

Iz potrošnje prethodnih sezona može se prilično dobro procijeniti koliko topline kuća stvarno treba, što je pouzdaniji početak od procjene po kvadraturi.

• Godišnju potrošnju sadašnjeg energenta s računa, za barem jednu ili dvije sezone.
• Približnu grijanu površinu i broj etaža.
• Podatke o izolaciji, prozorima i krovu, makar okvirne.
• Popis radijatora po prostorijama i informaciju koje su prostorije hladne.
• Mjesto gdje bi mogla stajati vanjska jedinica.