Prelazak s drva i peleta na dizalicu topline

Zašto ljudi odustaju od drva i peleta

Drva i peleti dugo su bili jeftin i siguran izbor. Gorivo je domaće i obnovljivo, a kotao ili peć griju i u najhladnijim danima. Ipak, sve više kućanstava razmišlja o promjeni, iz dva razloga: cijena goriva postala je nepredvidiva, a posao oko grijanja s godinama ne postaje lakši.

Dizalica topline mijenja oba dijela te računice. Trošak se raspoređuje na mjesečne račune za struju, a gorivo se više ne kupuje, ne nosi i ne loži.

Cijena peleta: velike oscilacije u kratkom vremenu

Pelet je sezonska roba. Potražnja raste krajem ljeta i početkom zime, a cijena prati cijenu drvne sirovine, prijevoza i energije potrebne za proizvodnju. Kad se više takvih razloga poklopi, poskupljenje je naglo.

• Prije energetske krize, 2020. godine, vreća peleta od 15 kg stajala je oko 25 kuna, odnosno oko 220 eura po toni.
• U kolovozu 2022. vreća peleta kvalitete A1 stajala je više od 70 kuna, odnosno oko 620 eura po toni, a trgovci su ograničavali količinu po kupcu.
• U veljači 2026. vreća od 15 kg stajala je od 5 do 7 eura.
• U rujnu 2026. peleti su bili 30 do 40 % skuplji nego godinu ranije, a vreća od 15 kg stajala je od 6 do 7,5 eura, uz najave novih poskupljenja.

Kad peleta nema

Uz cijenu postoji i pitanje dostupnosti. U sezoni 2022. za pelete su postojale liste čekanja, a i u prošloj sezoni police su u vrhu potražnje brzo ostajale prazne. Zato mnogi kupuju gorivo za cijelu zimu unaprijed i odjednom ga plaćaju.

Kod drva je slično: cijena ogrjevnog drva posljednjih je godina porasla, a najbolja drva treba kupiti godinu ili dvije unaprijed kako bi se osušila.

Struja: predvidljivija cijena

Od jeseni 2022. cijena električne energije za kućanstva u Hrvatskoj određuje se vladinim uredbama, za razdoblja od po šest mjeseci. Promjene se objavljuju prije početka razdoblja i dosad su bile postupne. Ukupna cijena kilovatsata, s mrežnim naknadama i PDV-om, početkom 2026. iznosila je oko 0,18 eura.

Za razdoblje od 1. listopada 2026. do 31. ožujka 2027. vrijedi i granica potrošnje: energija koju kućanstvo u tih šest mjeseci potroši iznad 3.000 kWh obračunava se po cijeni višoj za 35 %. Kuća grijana dizalicom topline zimi tu granicu lako prijeđe, pa to treba uračunati. I s tom korekcijom trošak ostaje u rasponu koji se može unaprijed izračunati.

Primjer: kuća koja godišnje treba 15.000 kWh topline

Primjer je okviran i služi za usporedbu raspona, a ne kao ponuda. Pretpostavke: kilogram peleta sadrži oko 4,9 kWh energije, a kotao ili peć iskoriste oko 88 % te energije, pa kilogram daje oko 4,3 kWh topline u kući. Dizalica topline ima sezonsku učinkovitost (SCOP) od 3,5. Servis i održavanje nisu uključeni.

U povoljnoj godini pelet je bio konkurentan. Problem je raspon: ista kuća mogla je za grijanje na pelete platiti od oko 770 do oko 2.160 eura, ovisno o tome kad je kupila gorivo. Kod dizalice topline raspon je mnogo uži, a stvarni iznos ovisi prije svega o kući, temperaturi vode i podešavanju. U starijoj kući s radijatorima SCOP može biti niži, primjerice 3, pa je trošak oko šestinu viši.

Cijene peleta preuzete su iz medijskih izvještaja, a cijene struje iz Uredbe o mjerama za stabilnost domaćeg tržišta energije (Narodne novine 101/2026) i objavljenih tarifa. Stanje je iz listopada 2026.

Posao koji nestaje

Kod drva i peleta trošak nije samo novac. Grijanje je i svakodnevni posao, koji se rijetko uračunava, a s godinama postaje sve teži.

Što se mijenja s dizalicom topline

Dizalica topline ne treba gorivo, dimnjak ni pepeo. Održavanje se svodi na čišćenje prostora oko vanjske jedinice i redoviti servis. Grijanje radi samo, prema postavljenom rasporedu, i kad nikoga nema kod kuće.

Mijenja se i način plaćanja. Gorivo za zimu najčešće se kupuje odjednom, ljeti ili u jesen, pa kuća iz primjera prije sezone plaća od nekoliko stotina do dvije tisuće eura i nosi rizik da je kupila po visokoj cijeni. Struja se plaća mjesečno, prema stvarnoj potrošnji, pa toplija zima odmah znači i manji račun.

Kako izgleda prelazak

Ako kuća ima kotao na drva ili pelete i radijatore, dizalica topline zrak-voda spaja se na postojeći razvod. Kotlovi na kruto gorivo često rade s visokom temperaturom vode, pa prvo treba provjeriti mogu li radijatori grijati kuću i s nižom temperaturom. Postupak je opisan u vodiču o staroj kući s radijatorima.

Uz kotlove na drva često postoji i međuspremnik. Dio te opreme može ostati, a što ostaje, procjenjuje izvođač.

Prije spajanja stari sustav treba isprati, a otvorenu ekspanzijsku posudu, ako postoji, zamijeniti zatvorenom. Kod kotlova na kruto gorivo to je čest slučaj. Više o tome u vodiču o zamjeni kotla.

Ako se kuća grije pećima po prostorijama, bez centralnog grijanja, rješenje je drukčije: dizalice topline zrak-zrak u prostorijama koje najviše koristite ili ugradnja razvoda i radijatora. Ta odluka ovisi o kući i najbolje ju je donijeti uz stručnjaka.

Peć ili kamin kao rezerva

Mnogi vlasnici ne žele potpuno odustati od drva, i to je razumno. Peć ili kamin mogu ostati za najhladnije dane, za ugođaj ili kao rezerva ako nestane struje. Dizalica topline tada pokriva najveći dio sezone, a drva se kupuju u malim količinama. Ako peć ostaje u upotrebi, dimnjak treba i dalje održavati.

Što pripremiti za razgovor sa stručnjakom

Iz potrošnje goriva dobro se procjenjuje koliko topline kuća stvarno treba. Kod drva je ta procjena grublja, jer vlaga i vrsta drva jako utječu na ogrjevnu vrijednost.

• Potrošnju drva ili peleta za barem dvije sezone, u metrima ili tonama.
• Vrstu kotla ili peći i postoji li centralno grijanje s radijatorima ili podnim grijanjem.
• Približnu grijanu površinu i stanje izolacije.
• Priključnu snagu kuće s računa za struju.
• Mjesto gdje bi mogla stajati vanjska jedinica.